Kako je građena usna šupljina

Zdrava usna šupljina je prekrivena sa sluznicom a na njezinu dnu leži jezik.

U posebne koštane pretince gornje i donje čeljusti usađeni su zubi okruženi svijetloružičastim zubnim mesom (gingvom), koje je priraslo dijelom na koštanu podlogu.

Usna je šupljina prema licu omeđena obrazima i usnama, što zbog svog tankog epitelnog pokrivača i dobre prokrvljenosti lako mijenjaju boju pa se moguće promijene u zdravstvenom

stanju organizma mogu ponekad očitovati na promijeni boja usnica. Zdrava sluznica je vlažna, glatka i ružičaste boje a njena je osnovna zadaća obrana usne šupljine od štetnih utjecaja.

 SLINA

U usnu šupljinu prazne se žlijezde slinovnice. Njihovim je lučenjem sluznica osposobljena za svoju glavnu zadaću: žvakanje i govor. Njeni suptilni osjeti za toplinu, pritisak i bol, tu joj sposobnost i povećavaju. Probava započinje u usnoj šupljini pomoću sline. Ugodan osjećaj što ga potiče okus hrane prilikom žvakanja utječe na pojačan rad žlijezda slinovnica. Tako se ovlažen zalogaj u ustima počinje kemijski probavljati zahvaljujući amilazi koja rastvara škrob. Za pravilan tijek ove faze probave potrebno je žvakanje. Međutim žvakanje je nemoguće bez zdravih i potpunih zubiju.

Kakovu će kiselost (ph) imati slina, umnogome ovisi o prehrambenim i higijenskim navikama, te vrsti oralne flore u ustima. Važna je zadaća sline također i regulacija vode u organizmu. Pri žeđanju luči se manje sline koja tad ima i manju kiselost i obratno. No, količina sline ovisi i o dobi, i općem zdravlju. Žedan čovjek ima suha usta. Manjak ili nedostatak sline uzrokuje bolesna stanja na sluznici. Nadalje, slina oblaže sluznicu tankim slojem sluzi i tako je zaštićuje i ujedno čini glatkom.

Slina služi za ispiranje usne šupljine a ujedno uništava bakterije i priječi njihovo razmnožavanje. Slina sadrži imunoglobulin koji pojačava otpornost usne šupljine.

U slini bolesnoga čovjeka ima bakterija i virusa, što može biti izvorom zaraze.

Svojstvo sline kao otapala koristi se u primjeni nekih lijekova što se uzimaju otapanjem ispod jezika i na taj se način unose u organizam (npr. lijek za srce).

No, da nebi uzrokovali neželjene posljedice treba pri svakom liječenju slijediti uputstva liječnika.

Kako su građeni zubi

GRAĐA ZUBA I NJEGOV PRIČVRSNI SUSTAV

Vidljivi dio zuba zovemo krunom. Kruna je zuba pokrivena caklinom,

 najtvrđom tvari našeg organizma. Ispod krune je dentin koji za razliku od potpuno neosjetljive cakline osjetljiv, stoga je karijesom zahvaćeni zub bolan i osjetljiv na toplinske podražaje. Ispod dentina nalazi se zubna pulpa (srž), u kojoj su krvne žile i živci. Izuzetno je osjetljiva na vanjske podražaje.

PRIČVRSNI SUSTAV ZUBA (PARODONT)

Parodont, tvore tkiva što pružaju potporu zubima učvršćujući ih u pretincima kosti (alveole).

Sastoji se od zubnog mesa (gingve), vanjske strane korijena zuba na čijoj je površini cement zuba, elastičnih vlakana te kosti (alveole) u koju je zub usađen. Zub je za kost učvrščen sustavom brojnih raznoliko raspoređenih parodontalnih vlakana.

Prostor između zuba i unutrašnje površine slobodne gingve na zubnom vratu najosjetljivije je mjesto i zove se zubni žljeb ili sulkus gingve.

Obratite pozornost na taj dio zuba.

 

 

 

TRAJNI ZUBI

Pogledajte svoje zube u ogledalu.

Razlikujete li pojedine skupine zubi?

Odgovor bi većine ljudi na ova pitanja bio negativan.

Zube odraslog čovjeka zovemo trajnim zubima. Potpuno zubalo broji ukupno 32 zuba, 16 u donjoj i 16 u gornjoj čeljusti. Ako podijelimo lice na pola, na lijevu i desnu stranu u svakoj će čeljusti biti 8 zubiju, dva sjekutića, dva očnjaka, dva pretkutnjaka i tri kutnjaka. Treći kutnjak zovemo i umnjak (zub mudrac) jer on izrasta do 30. godine života.