NASLAGE NA ZUBIMA (ZUBNI PLAK)

Izraz zubni plak prihvaćen je u cijelomu svijetu i podrazumijeva slabije ili jače izražene naslage na zubima, što zaostaju nakon hranjenja. Ukoliko se te naslage ispravnim higijenskim mjerama ne odstranjuju one bivaju sve deblje, a taloženjem mineralnih soli iz sline u plak postupno se stvaraju čvrste nakupine kamenca što okružuju zube ispunjajući međusobne prostore.

Ove naslage stvaraju stalan osjećaj nečistoće u ustima uvjetujući loš izgled i neugodan zadah. U zubnom su plaku prisutni različiti mikroorganizmi posebice streptokoki i laktobacili. Oni se u toploj i vlažnoj usnoj šupljini ubrzano razmnažaju, a stvarajući kiseline oštećuju caklinu uvjetujući na njoj bijele mrlje. To je početak zubnog kvara (karijesa) što se, ukoliko ga ne spriječimo, ubrzano širi uništavajući strukturu zuba.

 Otpornost zuba spram karijesa zavisi o brojnim čimbenicima. Vrlo je bitno pri tome nasljeđe koje određuje veličinu i oblik zuba i njihov ispravan suodnos, te odnos spram čeljusti. Stupanj čvrstoće zubi uvjetovan je mineralizacijom i također pridonosi otpornost zubi spram karijesa. Na zdravlje zubi nadalje djeluju brojni vanjski činitelji: kao način i raznovrsnost prehrane, sadržaj vode, higijenske navike i sl. Zbroj nekih ili svih nabrojenih čimbenika daje odgovor na pitanje zašto neki ljudi češće oboljevaju od karijesa dok su usta drugih ljudi gotovo imuna na ovu bolest

POVRŠINSKI ZUBNI KVAR, KARIJES CAKLINE

Uglavnom ne boli. Teško uočljiv. No, pomnim promatranjem cakline uočit ćete crnu točkicu ili duboku kredastu mrlju u caklini. Uostalom redovitim kontrolnim pregledom ustanovit će to Vaš zubni liječnik. U ovoj fazi bolesti POPRAVAK NIJE BOLAN i kratko traje.

DUBLJI KVAR, KARIJES DENTINA

Zanemarimo li malu crnu točkicu ili bjeličastu mrlju na zubu i preskočimo li redoviti kontrolni pregled u nastalu rupicu usele se bakterije iz zaostale hrane pe se karijes cakline proširi na dentin. Pri tome se javljaju osjetljivost na bol, na hladno, slatko, toplo.

UPALA ZUBNE PULPE PULPITIS

Upalu zubne pulpe (zubnog živca) najčešće uzrokuje neliječeni karijes.

AKUTNA se upala pulpe očituje nesnosnom zuboboljom. Najčešće se bol javlja noću, no može nastati i na podražaj, ne birajući za to pogodan trenutak. Ta je bol obično tako jaka, da dovodi zubnom liječniku i največe plašljivce. Često bolesnik ne može sa sigurnošću otkriti koji ga zub boli, a bol se širi u područje sljepoočnice ili uha. Bol je takvog inteziteta da je često uobičajeni ljekovi protiv bolova ne smiruju.

U manjeg broja ljudi zbog njihove slabije osjetljivosti i veće otpornosti organizma ove promijene proteku gotovo nezamjetljivo te bolest iz akutnog oblika prelazi u kronični što završava nakon odumiranja pulpe nastankom granuloma. Granulom se na RTG slici vidi kao tamna mrlja oko vrška korijena zuba, a nastaje kao obrambena reakcija organizma na promijene u pulpi.

Ako upalne promijene zahvate sve slojeve potpornih struktura zuba mogu uzrokovati nakupine gnoja, abscese koji se probijaju kroz kost i pokosnicu uzrokujući jak otok i bolove. A ponekad probivši sve slojeve uključiv i sluznicu otvaraju se u usnu šupljinu u obliku tzv. fistule.

STOGA IMAJTE NA UMU:

MALI KARIJES SE LIJEČI BRZO, BEZBOLNO I JEFTINO. DUBOKI KARIJES OTEŽAVA, PRODULJUJE I POSKUPLJUJE LIJEČENJE.

Za liječenje je zuba posebice važna suradnja liječnika i bolesnika. Liječenje se zbog brojnih rizika može zakoplicirati, pa ponekad zub treba izvaditi.

Liječenje zuba uvijek ovisi o suradnji i dobi pacijenta, o anatomskoj građi zuba, o općem zdravstvenom stanju pacijenta no ponajprije o suradnji liječnika i bolesnika. Neliječenom i pokvarenom zubu uvijek prijeti vađenje.